fbpx

Konaba ATS

Area tasi Arafura no tasi Timor (Arafura and Timor Seas ou ATS) iha ekologia, geografia, no estrutura sosial politia nebe’e uniku.

Lokalizada iha area Austrlia, Indonesia, Papua Nova Guinea no Timor-Leste, area tropiku nebe’e nudar koridor nebe’e nakunu ho hahan nebe’e hadulas hanesan  Ekosistema tasi nebe’e luan (Large Marine Ecosystem ou LME) Decolar norte Australia, halo koneksaun ba Oceano Pasifiku no Oceano Indiku ho Coral Trianglo.

Area ida ne’e fornese rekursus nebe’e importante ba populasaun iha nasaun barak no fornece mos  biodiversidade ba tasi iha mundu tomak

Riku ho Rekursus:

Area ATS ida ne’e hanesan uma ba milagre natureza nebe’e barak :

  • 160 espesies ahu ruin
  • 350 espesies ikan ahu ruin
  • 25% husi aiparapa mundial
  • 45 espesie aiparapa
  • 15 espesies duut tasi
  • Lenok, dugoung,tubaraun, no pari
  • Kolonia ba variedade manu fuik tasi ibun no tasi klean

Alen de ida ne’e, ATS mos iha riku soin nebe’e laos moris, hanesan mina rai no gas.

Iha ameasa nia laran :

Vida marinha iha ATS iha ameasa nia laran hanesan pesca excessive, habitat nebe’e lakun, no impaku husi mudansa klimatika, ou kombinasaun entre tolu ne’e. Ida ne’e hatudu katak importansia iha aksaun regional ida nebe’e halao kolektivamente, no gestaun cros fronteiras ba espesies ikan importante ekonomikamente, habitat nebe’e kritiku, no megafauna tasi.

5 questaun prinsipal konaba meio ambiente nebe’e sai atentasun :

Liu husi prosesu konsultasaun nasional no regional durante primeira faze Programa ATSEA (ATSEA-1), ami identifika tiha ona questaun principal meio ambiente hamutuk 5 nebe’e nebe’e sai atensau.

1

PESCA INSUSTENTAVEL

Riku soin iha area kosteira nebe’e tun dramatikamente kauza husi pesca illegal, nào declarado, no la tuir regulamentu (Illegal, Unreported and Unregulated ou IUU). Konjuntu ho pratika kapturas asessories nebe’e la sustentavel, questaun ida ne’e fo presaun makas lalais liu ba riku soin iha area ATS husi nia kapasidade rasik atu rekoprea hikas naturalmente

2

DEGRADASAUN HABITAT

Ekspansaun industria iha impaktu boot ba ekosistema iha ATS, ta’a aiparapa hodi ba sunu ne’e halo lalais liu habitat sira at iha area tasi ibu nebe’e vital.

3

POLUSAUN

Polusaun mai husi rai maran no tasi, halo area ATS sofre polusaun husi foer husi humana, sedimentasaun, no mina nebe’e nakfakar. Dezenvolvimentu iha area kosteira hamosu kresimentu sedimentasaun ba tasi, konjuntu ho degradasaun rai no toxiku husi atividade minera.

4

BIODIVERSIDADE NEBE’E LAKON

Kombinasaun impaku husi pescas insustentavel, kapturas asessories, habitat nebe’e lakon, no mudansa klimatika ne’e hamosu biodiversidade nebe’e tun no kazu mak inklui espesies save sira

5

IMPAKTU HUSI MUDANSA KLIMATIKA

Area ATS nebe’e at dadauk ne’e hanesan rezultadu husi konsumu fosil energia global, utilizasaun rai nebe’e la tuir regulamentu, no gestaun ba floresta nebe’e la sustentavel iha eskala global.

Aksaun urgente tenki foti lalais bainhira ita hakarak halo mudansa ba hahalok nebe’e atu estraga deit no fo garantia ba riku soin hotu nebe’e moris no la moris iha area ATS sei gere sustentavelmente.

FAKTU KONABA ATSEA

Hetan Finanseiro husi Global Environment Facility (GEF)

Implementa husi United Nations Development Programme (UNDP)

Halo lansamentu iha tinan 2010 hodi halo gestaun ba riku soin Tasi Arafura no Tasi Timor

Objetiju mak atu limita 5 questaun principal konaba meio ambiente

Fo suporta ba parseiro sira nebe’e dependensia ba area ATS hodi fo vida moris loron-loron nia liu husi inisiativa dezenvolvimentu sustentavel.

ATSEA-1

Iha tinan 2006, Forum espesialista Tasi Arafura no Tasi Timor (ATSEF) projeta no hato’o proposta ba GEF, nebe’e konesidu ho naran Programa Aksaun Ekosistema Tasi Arafura no Tasi Timor (ATSEA).

Faze  inisial ba Programa ATSEA formalmente halo lansamentu iha tinan 2010, nebe’e hamosu forum multi nasional entre guvernu nebe’e kompostu husi lider lokal sira, reprezentante guverno regional, espesialista sira no parseiro konservasaun.. Forum ida ne’e hala’o nia k’nar hodi hamosu solusaun nebe’e sustentanvel ba varias problema nebe’e fo influensia ba area tasi ibun no rekursus tasi iha area refere.

ATSEA -1 atinji nia rezultadu mak hanesan tuir mai ne’e:

Hakotu Analiza Dignostiku ba Cross Fronteira (TDA)

Dezenvolvimentu Programa Aksaun Estrategia (PAE)

Implementa projektu pilotu nebe’e inovativu

Husi hamosu forum inisial, projeta no implementasaun PAE regional no hafoin garante adopsia intra guverno, primeira faze husi ATSEA-1 ne’e hatur lala’ok baziku sira nebe’e importante ba projektu ida ne’e, hanesan baze fundamental nebe’e uza hodi implementa faze daruak.

ATSEA-2

Repetisaun daruak husi Programa ATSEA ida ne’e mak iha tiha ona adaptasaun hodi halo kolaborasaun no kordenasaun iha area ATS nebe’e diak liu.. Kontestu ida ne’e sei atinji liu husi aprovasaun no implementasau visaun tinan 10 Tasi Arafura no Tasi Timor, nebe’e konesidu ho naran Progrma Aksaun Estratgeia (PAE)

Programa ATSEA-2 kompostu husi komponente principal 3:

Komponente 1: Halo getaun iha nivel Regional, Nasional no lokal hodi ba hala’o Gestaun Ekosistema Tasi ho eskala boot (GET)

Komponente 2: Hasae Kapasidade Hodi Suporta (GET) hodi Mantein Esotoke, Konsesimentu, no fo suporta ba Servisu Ekosistema

Komponente 3: Gestaun konesimentu

Kombinasaun husi rezultadu espektativa husi Programa ATSEA mak hanesan:

Mekanismu getaun regional nebe’e funsiona, suporta husi forum parseiro sira no komite interministerial.

Halo adaptasaun ba mudansa klimatika, diversifikasaun ba vida moris loron-loron, hasae resilensia ba komunidade iha area kosteira

Hasae konesimentu siensia konaba impaktu mudansa klimatika ba area ATS

Suporta ba formasaun Konektividade regional ba Area Marinha Protezida foun no hametin efektividade gestaun Area Marinha Protezida

Iha mekanismu finansiamentu hodi suporta nia implementasaun

Cerca de 125 km husi area costeira sei halo gestaun ho peinsipio Gestaun Intergadu Kosteira (Integrated Coastal Management)

Até 25% area ho nia estatuta esplotasaun pescas nebe’e makas iha area ATS sei fila fali ba nivel nebe’e sustentavel

Hasae konesimentu konaba pescas (ikan mean), barramundi no boek)

Konetividade Area Marinha Protezida no planu aksaun nebe’e diak hodi proteze lenok sira

Hatama prosedura no sistema hodi responde ba mina nebe’e nakfakar

Deskobre oinsa kada komponente ATSEA-2 hala’o nia k’nar hodi atinji abjetivu sira iha area ATS

Funded and Implemented by

ATSEA-2 is a Global Environment Facility (GEF)-funded programme, managed and executed under the United Nations Development Programme (UNDP). Partnerships in Environmental Management for the Seas of East Asia (PEMSEA) Resource Facility (PRF) is an implementing partner

SEARCH