fbpx

Programa longu prazu unifika nasaun sira hanesan Austrália, Indonézia, Papua Nova Giné, no Timor-Leste hodi partilla protesaun rekursu mariña, mellora governasaun oseanu rejionál, no harii resiliênsia iha área kosteira. Hosi konserva ekosistema ba suporta peskas eskala ki’ik no asegura korenti fornesimentu, Asaun Ekosistema Tasi Arafura no Tasi Timor (ATSEA, sigla Inglés) garantia katak rekursu mariña jere ho maneira sustentavel.

Liña Jerál

Sustenta Tasi Arafura no Tasi Timor

Nu’udar Kompromisu Rejionál

Tasi Arafura no Tasi Timor (ATS, sigla Inglés) suporta vida moris ema tokon ba tokon, peskas produtiva, espésie uniku, no dezenvolvimentu rejionál. Partilla rejiaun mariña entre nasaun iha Tasi Arafura no Tasi Timor, ne’ebé ninia nivel biodiversidade aas wainhira kompara ho nasaun Indo-Pasífiku sira. Programa Asaun Ekosistema Tasi Arafura no Tasi Timor (ATSEA, sigla Inglés) proteje rekursu hirak ne’e liuhosi asaun konjunta, programa bazeia siénsia, no governasaun inkluzivu.

Parseria Multinasionál

Jestaun mariña kolaborativu entre nasaun haat [Multikoneksaun kona-ba Ami Servisu iha ne’ebé ]

Aprende tan
Programa Asaun Estratéjika Tinan-10

Prioridade rejionál no partilla objetivu sira ba 2024-2033

Aprende tan
Kestaun Xave Sira

Poluisaun plastiku, mina fakar, atividade Peska ne’ebé Ilegál, La-relata, no La-regula (IUU Fishing, sigla Inglés)

Aprende tan
Hun ba Siénsia no Matenek Lokál

Informadu liuhosi dadus ekolójiku no prátika tradisionál

Aprende tan
KONA-BA TANBA SÁ MAK ATSEA IMPORTANTE

Partilla Ita Nia Tasi, Partilla Ita Nia Responsabilidade

Rejiaun Tasi Arafura no Tasi Timor (ATS, sigla Inglés) sai hanesan área mariña signifikate ida ne’ebé partilla entre nasaun membru ATS. Ambiente famozu ne’e riku ho biodiversidade, peskas produtivu, no importánsia ba vida moris no kultura komunidade sira iha área kosteira.

Ami-nia Impaktu
Karaterístika xave hosi Tasi Arafura no Tasi Timor
Abrange
Kobre kilómetru kuadradu tokon 1,67
ligadu ho Oseanu Índiku no Oseanu Pasífiku
16,842
ai-parapa kilómetru kuadradu
23,562
du’ut-tasi kilómetru kuadradu
5,345
ahu-ruin kilómetru kuadradu
461
Espésie ahu-ruin liu
1,232
Espésie ikan-tasi liu
45
Espésie ai-parapa
15
Espésie du’ut-tasi
6/7
Espésie lenuk tasi mundiál
>Miliaun 742 US$
Kapturasaun Peskas Mariña
>Miliaun 640 US$
Akikultura
>Biliaun 4,9 US$
Turizmu Maritima
Miliaun 625-664 US$
Absorsaun Karbonu
195,288 
Austrália
3,083,379
Indonézia
29,000
Papua Nova Giné
205,806
Timor-Leste
16,842
ai-parapa kilómetru kuadradu
23,562
du’ut-tasi kilómetru kuadradu
5,345
ahu-ruin kilómetru kuadradu
461
Espésie ahu-ruin liu
1,232
Espésie ikan-tasi liu
45
Espésie ai-parapa
15
Espésie du’ut-tasi
6/7
Espésie lenuk tasi mundiál
>Miliaun 742 US$
Kapturasaun Peskas Mariña
>Miliaun 640 US$
Akikultura
>Biliaun 4,9 US$
Turizmu Maritima
Miliaun 625-664 US$
Absorsaun Karbonu
195,288 
Austrália
3,083,379
Indonézia
29,000
Papua Nova Giné
205,806
Timor-Leste
KONA-BA SAIDA MAK AMI HALO

Ami nia Prioridade Estratéjiku sira

Programa Asaun Estratéjika (SAP, sigla Inglés) tinan 2024-2033 orienta asaun rejionál liuhosi enkuadramentu ne’ebé sai hanesan modelu ida kona-ba prosesu partisipatoriu no aprosimasaun sientífiku sira. SAP refere identifika prioridade temátiku haat no hatuur planu implementasaun koordenada.

bda955acfbb9ce079407fd4ee8d9f48863c44c10
Redús Poluisaun Plástiku Mariña

Apoia reforma polítika no inovasaun lokál hodi halakon lixu-tasi, inklui ekipamentu peska sira ne’ebé abandonadu, lakon ka soe arbiru (ALDFG, sigla Inglés)

Aprende tan
a41f39a4c8883f04bc375e74be096cccf1b6e48b (1)
Haforsa Resposta kona-ba Mina Fakar

Dezenvolve planu kontijénsia rejionál, habelar treinamentu, no hadi’ak sistema sira ba alerta sedu

Aprende tan
8681556d76a32b5cbd079155038ec5918c68d36f
Kombate Transfronteira kona-ba atividade Peska ne’ebé Ilegál, La-relata, no La-regula (IUU Fishing, sigla Inglés)

Promove peskas sustentavel liuhosi ko-jestaun no haforsa kolaborasaun.

Aprende tan
7eef9256e6221548141023258bc9e5cef9212dd2
Proteje Espésie ne’ebé hetan Perigozu no Horik-fatin sira ne’ebé iha Risku Laran

Proteje lenuk no espésie sira seluk ne’ebé hetan perigozu, ameasadu no protejida (ezemplu, karau-tasi, no tubaraun sira) liuhosi restorasaun horik-fatin no espansaun ba protesaun mariña.

Aprende tan

kona-ba Ami Servisu iha Ne’ebé

Esplora kona-ba Rejiaun

Rejiaun ATS kobre kilómetru kuadradu tokon 1,67 ne’ebé ligadu ho Oseanu Pasifiku no Indiku.

Papua Nova Giné

 

Timor-Leste

 

Grienvance Redress Mechanism

Mekanizmu keixa iha ATSEA (GRM, sigla Inglés) nu’udar instrumentu krusiál ba komunikasaun no rezolusaun konflitu ho parte interesante sira no parseiru sira. Mekanizmu keixa refere bele asegura rezolve keixa imidiata no konfidensiál ne’ebé iha ligasaun ho impaktu programa ATSEA nian ba direitu individuál no grupu. Se de’it mak afetadu, inklui benefisiáriu projetu no publiku enkoraja atu submete sira nia keixa. GRM foka liu ba keixa, promove transparénsia, no fasilita resolusaun kestaun.

Lee liu tan

KONTAKTU AMI

    SEARCH